Od bacanja tanjira, do farbanja vrata u crveno: Ovo su najčudniji običaji proslave Nove godine, evo i kad su Srbi počeli da je slave

 Od bacanja tanjira, do farbanja vrata u crveno: Ovo su najčudniji običaji proslave Nove godine, evo i kad su Srbi počeli da je slave

Mnoge zemlje i različite religije proslavljaju Novu godinu na svojstven način.

SK Magazin vam donosi najzanimljivije običaje koji su vezani za narode širom sveta. Za neke od njih ste već i znali, ali će vas drugi prijatno iznenaditi.

Krenućemo od Srbije.

Nova godina se nije oduvek proslavljala u Srbiji na način na koji je sada slavimo. S obzirom na to da je do skora srpsko društvo pripadalo agrarnoj zajednici i da je većina ljudi živela na selu proslavljao se Mali Božić (ili sv. Vasilije), praznik po običajima sličan Badnjoj večeri i Božiću.

U Srbiji je Nova godina počela da se slavi nakon završetka Prvog svetskog rata. Međutim, Nova godina se nije dočekivala, a uglavnom su priređivani balovi u dobrotvorne svrhe i sve se završavalo pre ponoći.

Nova godina je u Srbiji zvanično počela da se dočekuje posle Drugog svetskog rata, u krugu radnih organizacija ili u hotelima i kafanama. Kako se bližio kraj 20. veka i proslave Novih godina su postajale sve raskošnije, a dočeci se nisu razlikovali od onih koji su organizovani po evropskim gradovima.

Foto: Pixabay

Kićenje jelke u Srbiji kao običaj bilo je povezano s božićnim praznicima, a najpre je običaj zaživeo u građanskim sredinama s početka 20. veka i to na prostoru današnje Vojvodine.

Prvobitni nakit je bio napravljen od medenjaka u oblicima zvezde, sunca, meseca, beba u povoju, Bogorodice, i razne bombone. Kićenje je ujedno simbolizovalo darivanje zelenog drveta sa željom da se vegetacija što pre probudi, a potom je tretirano i kao dar samom Isusu Hristu koji se tek rodio.

Jelka se najpre kitila samo u domovima u krugu porodice, a nikako na javnim mestima, trgovima i kolektivno.

U drugoj polovini 20. veka počinje se sa kićenjem na javnim mestima i ulicama. Danas je to uobičajen novogodišnji dekor. Osim toga, jelka se javno, kolektivno kitila u školama 60-ih godina 20. veka, a u tome su učestvovala školska deca. Porastom standarda dočeci Novih godina su postali važni statusni simboli za pojedince. Komercijalizacija praznika je dovela do porasta novogodišnje produkcije, a pripreme poklona i darivanje prestalo je da bude simboličan čin.

Najzanimljiviji običaji za početak Nove godine širom sveta

Foto: Shutterstock

ENGLESKA

Engleske običaje za doček obeležavaju gostoprimstvo i toplina doma. Oni veruju da će im prvi gost u Novoj godini doneti bogatstvo. Prema njihovom običaju, prvi gost bi trebalo da bude muško i da uđe na prednja vrata kuće s tradicionalnim poklonima, kao što su vekna hleba, flaša pića za glavu porodice i ugalj za paljenje vatre. Ukoliko ne donosi ove poklone, neće mu biti dozvoljeno da uđe, jer Englezi veruju da to donosi sreću tokom cele godine.

DANSKA

U Danskoj je običaj držati ispred kuće pred vratima gomilu polomljenih tanjira.

Foto: Shutterstock

Za ovu priliku se čuvaju stari tanjiri i posude, a tradicija je da se lome pred kućom prijatelja. To simbolizuje prijateljstvo i bratstvo i oni veruju da najviše prijatelja ima onaj ko ima najveću gomilu polomljenih tanjira ispred kuće. Neki Danci u ponoć takođe bacaju i stolice uvis.

KINA

Kinezi imaju jedinstven način proslavljanja Nove godine.

Foto: Shutterstock

Naime, na svakoj kući ulazna vrata su ofarbana u crveno, što simbolizuje sreću. Na dan dočeka kriju sve noževe, kako se niko ne bi posekao, jer to može zapravo da smanji sreću cele porodice za narednu godinu.

BRAZIL

Brazilci veruju da sočivo znači bogatstvo i prosperitet. Dakle, oni u novogodišnjoj noći služe prehrambene proizvode sastavljene od mahunarki ili pirinač.

Foto: Shutterstock

Takođe, tada sveštenice oblače plavo i belo i slave boginju vode. Žrtveni brod ispunjen nakitom, svećama i cvećem od plaže u Rio de Žaneiru gura se u okean, jer se veruje da to donosi zdravlje, bogatstvo i sreću.

AUSTRIJA

Austrijanci veruju da sreću donose svinje ženskog roda.

Foto: Shutterstock

U novogodišnjoj noći na trpezi se pored svinje nalazi i sladoled od mente kao poslastica za bogatstvo.

NEMAČKA

Nemci veruju da će im olovo predvideti budućnost, pa zbog toga tečno olovo sipaju u hladnu vodu i oblik koji nastane, predviđa buduće događaje. Srcoliki oblici simbolizuju brak, dok okrugli označavaju sreću. Oblik sidra reći će da vam je potrebna pomoć, a krst označava smrt.

Foto: Shutterstock

BELGIJA

Belgijanci pripremaju porodične zabave, gde se svi ljube, razmenjuju želje o bogatsvu i drže zdravice za doček Nove godine. Deca obično štede novac da kupe dekoraciju i poklone starijima.

EGIPAT

Egipćani veruju da Nova godina počinje tek kada je novi polumesec vidljiv na nebu. Oni stvaraju i izuzetno prazničnu atmosferu i proslavljaju Novu godinu sa srećom i radošću. Zvanično počinje u Kairu u svetoj džamiji, a verski lideri objavljuju vernicima početak godine.

GRČKA

Grci dan dočeka zovu i dan svetog Bazila, koji je jedan od predaka grčke crkve, jer se tada takođe slavi i godišnjica njegove smrti. Peče se poseban hleb, u koji se stavlja novčić, a prvi komad namenjuju Bogu, drugi glavi porodice, a treći je namenjen za kuću. Ako ovaj sadrži novčić, proleće će doći ranije te godine. Takođe, ko god dobije komad s novčićem, trebalo bi da bude blagosloven srećom tokom cele godine.

JAPAN

Japanska Nova Godina ili Ošogatsu proslavlja se s porodicom i počinje ukrašavanjem doma da se pozdrave sreća i bogatstvo. Japanci čiste celu kuću, vraćaju sve dugove i rešavaju sve probleme pre nego Nova godina dođe. Tradicionalno imaju tri stvari: borovu granu, koja označava dugotrajnost; stabljiku bambusa koja simbolizuje prosperitet i cvet šljive koji pokazuje plemenitost. Pre nego sat otkuca ponoć, oni zvone na 108 zvona da pokažu da su sve nevolje eliminisane. Veruje se da je svaka okrugla stvar dobra. Pa tako jedu grožđe, drže novčiće, nose tufnaste haljine, jer veruju da kružne stvari privlače više sreće i novca. Japanci bacaju novčiće kada sat otkuca ponoć da povećaju bogatstvo i prosperitet.

ŠPANIJA

Španci jedu grožđe, odnosno 12 zrna, po jedno za svaki otkucaj ponoći.

Foto: Pixabay

Veruje se da će im ovo doneti sreću za narednih 12 meseci. U ovoj zemlji ljudi polivaju prozore vodom iz kofa i takođe čiste svoje domove. Smatraju da će tako očistiti svu lošu sreću iz prošle godine, kao i oterati duhove iz kuće.

HOLANDIJA

U Holandiji u novogodišnjoj noći imaju običaj da na ulicama spaljuju jelke i na taj način pozdrave Novu godinu.

ČILE

Čileanci za Novu godinu masovno posećuju groblja gde je dočekuju s najmilijima koji su preminuli. Slavlje traje tri dana.

Foto: Shutterstock

RIM

Rimljani ukrašavaju svoje kuće zelenilom i raznobojnim lampicama.

Foto: Shutterstock

Biraju poklone za svoje najmilije veoma pažljivo i to su uglavnom zlato i srebro za prosperitet, a med za slast.

Kultura i tradicija varira u različitim delovima sveta, ali gotovo svi imaju isti cilj, a to je da donesu sreću i prosperitet u narednoj godini.

Zeljana Vuletic