Od blage ukočensti do invaliditeta: Teška i nepredvidiva bolest od koje boluje oko 9.000 građana Srbije

 Od blage ukočensti do invaliditeta: Teška i nepredvidiva bolest od koje boluje oko 9.000 građana Srbije

Neuropsiholog Aleksandra Parojčić kaže da su pacijenti i njihove porodice nakon što saznaju dijagnozu uplašeni i zbunjeni.

“Dešava da pacijenti depresivno reaguju kada se suoče sa gubitkom zdravlja koje je nepovratno. Pored neurološke bolesti, ne treba nam još dijagnoza depresije”, kaže Parojčić i dodaje da je psihosocijalna podrška veoma važna.

Foto: Shutterstock

Multipla skleroza (MS) ozbiljno, autoimuno oboljenje koje napada centralni nervni sistem – mozak i kičmenu moždinu. Bolest je vrlo nepredvidiva i promenjivog toka, ispoljava se neurološkim simptomima – od blage ukočenosti i otežanog hodanja, preko utrnulosti i peckanja, do slepila, paralize i trajnog invaliditeta.

Bolest najčešće počinje u najproduktivnijem periodu života, između 20. i 40. godine, mada se može javiti u bilo kom žvotnom dobu.

U svetu od MS boluje više od dva miliona ljudi, dok je u Srbiji registrovano više od 9.000 obolelih. Danas se u Srbiji primenom lekova koji povoljno modifikuju tok bolesti, imunomodularnim i imunosupresivnim lekovima leči nešto više od 1.200 bolesnika, kojima je to bilo najneophodnije i ovaj broj se lagano povećava.

Tokom jeseni 2018. godine, Društvo multiple skleroze Srbije je sprovelo veliko istraživanje o informisanosti pacijenata o samoj bolesti i lečenju među svojim članovima, u kojem je učestvovalo skoro 600 pacijenata, što predstavlja gotovo 10 odsto obolelih u Srbiji.

Foto: Shutterstock

Najvećem broju obolelih od multiple skleroze, dijagnoza je postavljena nakon 15 godina. Najviše ispitanika kao prve simptome bolesti navelo je probleme sa hodanjem, zatim probleme sa vidom i na bolne grčeve u nogama. Na pitanje da li su do sada primali bilo kakvu terapiju za MS, 80 odsto ispitanika je odgovorilo potvrdno, dok 20 odsto da nije.

Što se tiče lekova koje dobijaju, njih 97 se izjasnilo da dobija terapiju prve generacije, većinom interferon, a koja se nalazi na listi lekova RFZO, dok njih 21, osim te, dobija i druge lekove. Njih 22 dobija lekove novijih generacija, kroz kliničke studije ili preko donacija.

Zabrinjavajuće je da je čak 292 ispitanika je lečeno zbog MS, ali nijednim od gore navedenih lekova.